Što je to klima?

Klima (kasnolat. clima < grč. ϰλίμα: nagib; strana svijeta) definira se kao skup srednjih ili očekivanih vrijednosti meteoroloških elemenata, odnosno varijabli nad nekim mjestom ili područjem u određenom vremenskom razdoblju. Riječ „klima“ potječe još iz antičkog doba kada se smatralo da je klima određena jedino kutom upada Sunčevih zraka na Zemlju, odnosno da ovisi isključivo o položaju/geografskoj širini. Danas se klima definira kao prosječni tijek vremena nad nekim mjestom ili područjem Zemljine površine u određenom razdoblju, pri čemu se uzimaju u obzir prosječne i krajnje varijacije meteoroloških elemenata u dužem vremenskom razdoblju. Kako bi se uspješno utvrdila klima nekog područja potrebno je mjeriti meteorološke elemente/meteorološke pojave kroz dulje vremensko razdoblje (10-100 godina). Najznačajniji meteorološki elementi koji definiraju klimu nekog područja su Sunčevo zračenje, temperatura zraka, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlaga zraka i isparavanje, oborine, naoblaka i snježni pokrivač. Klima se mijenja prostorno i u vremenu, a osim međusezonske različitosti klime, zamjetne su i varijacije klime na godišnjoj i višegodišnjoj skali. Takve varijacije vidljive su u oscilacijama srednjeg stanja klime i klimatskih parametara te drugih statističkih veličina. Znatne varijacije srednjeg stanja klime ili klimatskih parametara koje traju desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom. 

Više informacija na temu klime možete pronaći na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

Što nam donose klimatske promjene i kako se nositi s njima?

Zbog svog potencijalno negativnog utjecaja na sve aspekte okoliša, društva i gospodarstva, klimatske se promjene danas smatraju globalnom prijetnjom 21. stoljeća. Veliki broj znanstvenih istraživanja neminovno je ukazao da do promjena u klimi dolazi zbog izravnog ili neizravnog antropogenog djelovanja, a rezultat je promijenjeni sastav globalne atmosfere. Sve navedeno potvrđeno je usvajanjem niza međunarodnih rezolucija i sporazuma. Ove globalne promjene nažalost djeluju lokalno te između ostaloga utječu na povećanje učestalosti i intenziteta vremenskih nepogoda kao što su ekstremne padaline i poplave, erozije, sušna razdoblja, te na učestalost pojavnosti oluja, toplinskih valova i požara. Gledajući na globalnoj razini, klimatske promjene utječu na porast temperature zraka, tla i vodenih površina, na podizanje razine mora i širenje sušnih područja. Iako se klimatske promjene često smatraju nečime što nas tek čeka u našoj budućnosti, one se u značajnoj mjeri događaju već i danas. Negativni učinci klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Postoje tri važna faktora koja određuju stupanj ranjivosti nekog područja na klimatske promjene: izloženost (koliko su jake klimatske promjene na nekom području), osjetljivost (neka područja ili vrste na tom području su otpornije na toplinu ili hladnoću u odnosu na druge) i kapacitet prilagodbe (sposobnost prilagodbe na već promijenjene klimatske uvjete).

Jedan od alata koji EU koristi u borbi protiv klimatskih promjena je i Pariški sporazum o klimatskim promjenama, potpisan u Parizu 2015. godine, s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja ispod 2°C, po mogućnosti na 1,5°C, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Sporazum naglašava važnost predlaganja seta mjera prilagodbe klimatskim promjenama, kojima bi se poduzeo skup određenih aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih sustava i društva na klimatske promjene. Pored toga, prilagodba klimatskim promjenama treba uključivati i mjere povećanja sposobnosti oporavka, ali i iskorištavanje potencijalno pozitivnih učinaka kao posljedica klimatskih promjena. Nizom politika u području klimatskih promjena EU želi do 2050. godine želi postići klimatsku neutralnost, odnosno postati gospodarstvo s nultom emisijom stakleničkih plinova. Taj je cilj srž Europskog zelenog plana te je u skladu s obvezom EU na temelju Pariškog sporazuma o globalnom djelovanju u području klime. Kako bi se ostvarili ovi ambiciozni planovi, važnu će ulogu imati svi segmenti društva i međusektorska suradnja, od energetskog sektora do industrije, mobilnosti, održavanja i gradnje zgrada, poljoprivrede i šumarstva. Dostizanje zadanog cilja planira se ulaganjima EU u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem mjera u ključnim područjima uključujući ulaganja u istraživanje na temu klimatskih promjena.