PROJEKTNI TIM

Zaposlena kao viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za okolišnu mikrobiologiju i biotehnologiju na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, polje biologija, grana mikrobiologija. Dr. sc. Ines Sviličić Petrić je mikrobni ekolog i bavi se proučavanjem kompleksnih mikrobnih zajednica u njihovim prirodnim okolišima, s naglaskom na praćenje odgovora mikrobnih zajednica na antropogene pritiske, uključujući onečišćivala i klimatske promjene.

Objavila je 29 međunarodno recenzirana znanstvena rada te je voditeljica projekta PERSPIRE i HRZZ projekta „Struktura i funkcija mikrobnih zajednica kao karika koja nedostaje pri procjeni stanja okoliša u obalnim zonama pod antropogenim opterećenjem (MicroLink)“, koordinator bilateralnog njemačko-hrvatskog projekta „Istraživanje potencijala faga i mikrobioma za kontrolu patogena u akvakulturi“ (2019-2020), te je trenutno suradnik na HRZZ istraživačkom projektu „Antibiotička rezistencija u uređajima za obradu otpadnih voda u Hrvatskoj – naglasak na β-laktamaze proširenog spektra i karbapenemaze“ (2020-2023). Predavač je na kolegiju „Mikrobiologija okoliša“ na poslijediplomskom doktorskom studiju Zaštita prirode i okoliša Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Amra Sarunović je magistra prava s diplomom stečenoj na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dosadašnje radno iskustvo na EU projektima iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda uključuje rad na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu gdje se bavila općim i financijskim administriranjem infrastrukturnog projekta Virtulab te sudjelovanjem u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.

Helena Senko je magistra agroekologije zaposlena kao stručni suradnik na projektu PERSPIRE na Institutu Ruđer Bošković. Helena je završila studij Agroekologije, smjer Mikrobna biotehnologija u poljoprivredi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Prethodna radna iskustva omogućila su joj stjecanje iskustva rada u laboratoriju kao i u razvoju, validaciji i provedbi analitičkih metoda. Helena ima iskustvo u području mikrobioloških analiza namirnica i vode, prvenstveno uzročnika kvarenja i patogenih bakterija te u tehnološkoj i sigurnosnoj karakterizaciji mikroorganizama. Bavila se i molekularnim metodama koje se temelje na PCR metodi kao i kromatografskim metodama odjeljivanja tvari.

Anastazija Huđ je magistra biologije zaposlena kao stručni suradnik na projektu PERSPIRE na Institutu Ruđer Bošković. Završila je studij biologije znanstvenog usmjerenja na Odjelu za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Kroz stručnu praksu i volonterstvo u biološkim laboratorijima stekla je praktične vještine i znanje o  spektrofotometriji, enzimskoj kinetici, minimalnim inhibitornim koncentracijama biljnih ekstrakata kao i osnovnim mikrobiološkim tehnikama.  

Zaposlena je kao poslijedoktorandica u Laboratoriju za biološku raznolikost na Institutu Ruđer Bošković za rad na projektu PERSPIRE. Magistrirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Trstu (Italija), a doktorirala okolišnu toksikologiju na Sveučilištu Nova Gorica (Slovenija). Tijekom znanstveno-istraživačkog rada bavila se istraživanjima iz područja ekotoksikologije, analitike i kemije okoliša (HPLC-UV, HPLC-MS) uz fokus na problematiku biomonitoringa onečišćenih okoliša. Objavila je 20 znanstvenih radova, 2 poglavlja u knjigama te je sudjelovala u provedbi 6 međunarodnih projekata i 2 bilateralne suradnje. Uz projekt PERSPIRE suradnik je i na 2 HRZZ projekta: „Dopaminska regulacija kompetitivnog ponašanja guštera Podarcis sicula i Podarcis melisellensis (BOLDeR)“ (2020-2024) i „Unapređenje usluga šumskih ekosustava Hrvatske kroz vrednovanje bioraznolikosti gljiva temeljenoj na DNA barkodiranju (ForFungi DNA)“.

Viši je znantsveni suradnik i voditelj Laboratorija za biološku raznolikost na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, polje biologija (mikologija). Bavi se istraživanjem bioraznolikosti gljiva, uglavnom u području integrativne taksonomije, molekularne filogenetike, biogeografije i zaštite gljiva.

Objavio je 36 međunarodno recenziranih znanstvenih radova, bio je voditelj na 10 te suradnik na 30 znanstvenih i stručnih projekata. Trenutno je voditelj HRZZ istraživačkog projekta „Unapređenje usluga šumskih ekosustava Hrvatske kroz vrednovanje bioraznolikosti gljiva temeljenoj na DNA barkodiranju“ (2018-2022).

Zaposlena kao viša stručna suradnica u Laboratoriju za biomimetičku kemiju na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirala je kemiju, smjer analitička kemija, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se kvalitativnom i kvantitativnom analizom organskih spojeva te interpretacijom masenih i UV-spektara, kao i razvojem i primjenom HPLC-MS i HPLC-UV metoda.

U zadnjih 5 godina objavila je 7 radova, a uz projekt PERSPIRE trenutno je suradnik i na HRZZ projektu „Strukturne dekompozicije empirijskih podataka za računalno potpomognutu dijagnostiku bolesti“ (2017-2021).

Zaposlena na Odjelu za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Završila je doktorski studij molekularnih bioznanosti – Biologija bilja. Bavi se biljnom metabolomikom, biljnom fiziologijom i biokemijom te kemijom hrane.

Objavila je 29 radova u međunarodnim časopisima i trenutno je voditeljica HRZZ uspostavno istraživačkog projekta „Uloga biflavonoida u biljkama: Ginko biloba L. kao modelni sustav“.

Viša znanstvena suradnica i voditeljica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju i biotehnologiju na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirala je biotehničke znanosti iz područja biotehnologije na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se antibiotičkom rezistencijom, biološkom razgradnjom okolišnih zagađivala, karakterizacijom okolišnih mikroorganizama koji su aktivni u razgradnji okolišnih zagađivala te utjecajem zagađivala na raznolikost i metaboličku aktivnost mikroorganizama kao indikatora kvalitete okoliša.

Objavila je 30 znanstvenih radova te je sudjelovala u 11 projekata, uključujući domaće i međunarodne projekte. Trenutno je voditeljica HRZZ istraživačkog projekta „Antibiotička rezistencija u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj – naglasak na β-laktamaze proširenog spektra i karbapenemaze“ (2020-2023). Voditeljica je kolegija „Biotehnologija u zaštiti okoliša“ na poslijediplomskom doktorskom studiju Zaštita prirode i okoliša Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Zaposlena je kao poslijedoktorand na Zavodu za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala je poljoprivredne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Bavi se proučavanjem simbiozne fiksacije dušika, bioraznolikosti prirodnih populacija mikroorganizama, otpronosti kvržičnih bakterija na stres te mikrobiologijom tla. Sudjeluje u izvedbi nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatskog tloznanstvenog društva. Dobitnica je stipendije Federacije europskih mikrobioloških društava (FEMS).

Izvanredni profesor na Zavodu za ishranu bilja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i doktorirao poljoprivredne znanosti. Bavi se ishranom bilja u hortikulturi, istraživanjem mineralnog sastava voća i povrća, organskom, mineralnom i folijarnom gnojidbom te mikro i makroelementima u biljci i tlu.

Do sada je objavio 11 (a1), 19 (a2) i 18 (a3) znanstvenih radova i trenutno je suradnik na projektu PERSPIRE te na istraživačkom HRZZ projektu „Nutritivna i funkcionalna vrijednost koprive (Urtica dioica L.) primjenom suvremenih hidroponskih tehnika uzgoja“ (2020-2022).

Docent na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Doktorirao je na poslijediplomskom studiju mikrobiologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se mikrobnom ekologijom i ekotoksikologijom, proučavanjem aktivnosti enzima u tlu, razvojem biofilmova tla te istraživanjem utjecaja sušenja i vlaženja tla na mikroorganizme.

Suradnik je na projektu PERSPIRE te je objavio 15 znanstvenih radova u CC časopisima te 8 znanstvenih radova objavljena u časopisima citiranim u drugim bazama.